Znanje je blago neiscrpno

203
Turska nacionalna biblioteka u okviru predsjedničkog kompleksa u Ankari, Foto: www.milletkutuphanesi.gov.tr
Turska nacionalna biblioteka u okviru predsjedničkog kompleksa u Ankari, Foto: www.milletkutuphanesi.gov.tr

Ističući prednosti i vrijednosti znanja nad drugim oblicima iskustva islamski izvori ne štede riječi hvale. Desetine kur’anskih ajeta uzdiže znanje iznad uobičajenih i neprovjerenih pretpostavki o životu i njegovoj kompleksnoj stvarnosti.

…,,Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju“? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!“ (Az-Zumer: 9.), …“A Allaha se boje  od robova Njegovih – učeni.“ (Fatir: 28),…“ i Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje.“(Al-Mudžadela:11), “Tražiti znanje je obaveza (farz) svakome muslimanu.“ (Hadis bilježi Ibn Madže), „Zaista je vrijednost učenog nad pobožnim kao što je moja vrijednost nad onim najnižim iz mog ummeta.“ (Hadis bilježi Ibn Madže)

Znanje je u savremenoj zbilji svijeta postalo globalnom vrijednošću koju više niko samosvjestan ne dovodi u pitanje. Pomoću znanja i zahvaljujući znanju moguće je poboljšati životni standard, smanjiti siromaštvo i nezaposlenost, unaprijediti kvalitetu života na Zemlji, osnivati i razvijati fondove za socijalnu pomoć i podršku ugroženim kategorijama stanovništva, predvidjeti moralne, ekonomske i ekološke opasnosti koje nam donosi tehnološki progres praćen i podržan hegemonističkim politikama.

Status znanja, ipak, može biti kompromitiran i doveden u pitanje zloupotrebom naučnih otkrića kao i devalvacijom znanja koje se najčešće ogleda u poistovjećivanju znanja i neznanja kao i stavljanjem znaka jednakosti između korisnih, egzaktnih i primjenljivih znanja i pseudoznanja lišenih naučne i metodološke sistematičnosti.

Ustrajnim ponavljanjem kur’anske istine da nisu i da ne mogu biti na istoj razini poštovanja i ugleda, ali i prava na javnu zastupljenost i utjecaja, oni koji znaju i oni koji ne znaju, muslimani su danas, možda više nego ikada ranije, pozvani da se suprotstave zabrinjavajućem trendu devalviranja znanja.

Jedna od očitih manifestacija tog trenda ogleda se i u aferama kupovine i trgovanja diplomama, zvanjima i stručnim spremama. Društvo koje dopušta i blagonaklono je spram takve vrste devalvacije znanja na kraju snosi nepopravljive štete i neizlječive posljedice.

Dovoljno je  zamisliti paradoks društva u kojem ljekar kojem se „progledalo kroz prste“ na ispitu iz anatomije“ brine o našem zdravlju, da inžinjer koji je diplomu stekao „sumnjivim putem“ projektuje mostove i zgrade, da vozač koji je „na brzinu“ ovladao pravilima gradske vožnje prevozi putnike u javnom saobraćaju. Čak i ako prihvatimo da su navedeni primjeri čisto hipotetički i realno nemogući, ne možemo pobjeći od saznanja da svako pristajanje na prosječnost i osrednjost u našem obrazovnom sistemu u konačnici vodi ka devalvaciji znanja.

Uzdižući istinsko znanje nad onim koje to nije, nagrađujući i stimulirajući one koji se izdavajaju učenošću i praktičnim znanjima i vještinama činimo najveću uslugu zajednici i društvu. Investiranje u znanje pokazalo se na primjeru razvijenih društava kao kapitalno i strateško ulaganje koje nikada nije zakazalo.

To je vjerovatno i zbog toga što se neiscrpno blago znanja ne zadržava samo u rukama njegovog  posjednika. Znanje kao opće društveno dobro svojom očitom efikasnošću, distribucijom i upotrebom svoje plodonosne darove neminovno pruža svuda oko sebe.  Kao što se samo na plemenitoj voćki može nakalemiti izdanak za zdravi plod tako se i u društvima istinskog znanja mogu razviti velike ideje i još veći tragovi uspjeha.

*Tekst bez potpisanog autora dio je rubrike “Prijedlozi teme hutbe” web portala Islamske zajedince u BiH.

Izvor: islamskazajednica.ba

Link: https://static.islamskazajednica.ba/vijesti/aktuelno/29140-znanje-je-blago-neiscrpno