Kako prevazići strah od konflikta?

Preveo sa engleskog i obradio: Emil Gracić

304

Većina nas je rezervisana kada je konflikt posrijedi. Umjesto da problemu pristupimo direktno, mi radije ulažemo ogromnu energiju u to kako da se postavimo na „fin“ način, dok se sa druge strane žalimo ljudima iz bliže okoline, osjećamo isfrustriranim ili iscrpljujemo razmišljanjem šta se desilo, tj. šta bi se moglo desiti. Takve žalbe obično imaju sljedeći ton:

„Kolega me je opet prekinuo. Planirano je da zajedno iznesemo teret ovog projekta, ali ovo je jednostavno njegov način da mi pokaže ko je glavni! To me dovodi u situaciju, da u očima ostalih članova tima bivam beznačajan. Ponavljam sebi ovo iznova i iznova…“

„Neko bi trebao reći mom nadređenom da njegovo loše raspoloženje negativno utiče na čitav tim, međutim nemam hrabrosti da ja to učinim. Razmišljam o ovome cijeli dan i još uvijek nisam u stanju da napravim makar i mali korak naprijed.“

„Tačno znam šta će da kažu! Zbog ograničenog budžeta nemoguće je da dobijem željena sredstva. Sigurno će se završiti na ovome.“

Zvuči Vam poznato? Ovo su tek samo tri primjera, koja sam čula tokom terenerskih seansi sa svojim klijentima. Problem je u sljedećem: Trošimo se previše na to kako da ispadnemo „fini“. Time stvaramo odnose, koji niti su autentični, a niti konstruktivni. To pak uzrokuje da naše zdravlje i (samo)svijest počinju da trpe ogroman pritisak, što nas dovodi u poziciju da se osjećamo kao žrtva. Sa druge strane, Vaša organizacija ili firma doživljava gubitak jer upravo Vi pravite kompromis sa osobom najglasnijom u prostoriji. Nadalje dolazi do gubitka različitosti mišljenja, koja je preduslov za inovacije. Također može doći i do prekida rada na iznalaženju najboljeg rješenja.

Narednih pet savjeta nudim svojim klijentima u slučaju da su suočeni sa izbjegavanjem konflikta:

  1. Prepoznajte da je „biti fin“ prevaziđena strategija. U određenom trenutku svoga života ili karijere ćete biti izloženi konfliktu, te se osjetiti omalovaženim ili kritikovanim. Kada takvi trenuci dođu, radije biramo konformizam, osjećaj mira i sigurnosti, negoli odlučnost i malo povišeniji ton.

Kada pitam svoje klijente zbog čega se okreću ovakvom pristupu, obično dobijem odgovore tipa:  „Nisam više mlad toliko… Sada sam ipak na boljoj funkciji i ne želim da ugrozim svoj status…“

  1. Fokusirajte se na ono, što posao traži od Vas. Prilikom izbjegavanja konflikta Vi zapravo premeštate fokus kompletno na sebe. U gore navedena tri slučaja klijenti su se osjećali priteranim u ćošak, zabrinuti kako će ih njihova okolina doživjeti u tom trenutku… Međutim, treba shvatiti da se ne radi o Vama.

Kada upitam klijente – „Šta bi Vaš direktor, mušterija ili kolegijum rekao o trenutnoj situaciji, tj. šta to zapravo posao zahtjeva od Vas baš sada?“ – onda oni najedanput postaju značajno objetkivniji i daju odgovore poput:

„Posao očekuje od mene da sa svojim kolegom budem na zajedničkom frontu.“

„Moj nadređeni ima toliko neostvarenog potencijala. Ako bih uspio da ga potaknem na korištenje pozitivnijeg pristupa ljudima, siguran sam da bi ostvario sjajan napredak!“

„Neophodno je da diskutujemo o viziji, šta to želimo da ostvarimo i koja sredstva nam trenutno stoje na raspolaganju.“

Dakle, otklonite fokus sa sebe, oslobodite se straha i koncetrišite se na ono, što posao traži od Vas.

  1. Govorite objetkivno i postavljajte povremeno određene zahtjeve. Pristupite analizi ljudi, a ne njihovom etiketiranju. Vaš nedređeni će se sigurno postaviti defanzivno ukoliko mu se obratite tonom „Moramo da razgovaramo o tome, koliko se samo negativno ponašaš na našim sastancima“.

Umjesto toga pokušajte sa analitičkim zaključkom poput „Na posljednjem sastanku sam primjetio da ti se govor tijela znatno promjenio, te da si postao malo glasniji u trenutnku kada se diskutovalo o inicijativi za promjene. Volio bih da razgovaramo kako da tvoje primjedbe podijeliš sa nama na najproduktivniji način“.

Definišite određene zahtjeve kada je ponašanje kolegijuma posrijedi. Ako često bivate prekinuti na sastancima, obratite se kolegijumu sa ljubaznim zahtjevom poput „Prošlog puta smo imali interakciju, koja je znatno usporavala progres cijelog tima. Bilo bi dobro da definišemo način kada i kako da prekidamo jedni druge“.

  1. Nastojte ostati smireni. Ljudi, koji se klone konflikata, obično su stava da to vodi ka agresivnom ponašanju bez imalo poštovanja za sagovrnika. Međutim, to nije tačno. Vi možete (i treba) da budete ono što jeste, da ostanete smireni i pristupačni za konstruktivnu diskusiju, a da se pri tome fokusirate na potrebe posla i postavljate određene zahtjeve, koji će dovesti do željenog rezultata.
  2. Počnite sa koracima za djecu. Kao kod izgradnje mišića, da bi se određene sposobnosti razvile neophodne su vježba i ponavljanje. Počnite sa jednostavnijim situacijama i pristupite konfliktu na jedan retrospektivan način (vjerovatno će biti teško na početku). Uvedite jasno definisan režim propitivanja samog sebe, koji će trajati, recimo, 48 časova. U toku tog vremena fokusirajte se da budete što više (samo)svjesni. Postavite sebi pitanja tipa „Šta je to što me pokreće? Šta uzrokuje moju anksioznost i zbog čega doživljavam sve ovo lično? Šta se na poslu očekuje od mene u ovoj situaciji? Koje to zahtjeve nisam postavio?“. A nakon toga preduzmite akciju!

Postepeno, ova nova iskustva (ako se ispravno primjene) će Vam pomoći da konflikt, koga ste se prvobitno bojali, oblikujete u nešto, što može dovesti do progresa na poslu.

Autor originalnog teksta: Amy Jen Su

(co-founder and managing partner of Paravis Partners, an executive coaching and leadership development firm)

Izvor: https://hbr.org/2014/06/get-over-your-fear-of-conflict

Za sebilj.net preveo sa engleskog i obradio: Emil Gracić