Nekoliko riječi o samopouzdanju

Autor: Edina Hasanović

1225

(šta znači, za šta nam je potrebno i kako ga povećati)

Šta je samopouzdanje?

Sama riječ ukazuje na to da je u pitanju pouzdanje, vjera u sebe i u svoje sposobnosti; mjera koliko cijenimo sebe i svoja djela. Za mnoge samopouzdanje se odnosi na hrabru, snažnu i rječitu osobu, dok drugi pogrešno vezuju ovaj termin za aroganciju. Posljedica nesigurnosti u sebe nije samo loša slika koju imamo o sebi već i loše životne odluke koje donosimo pod efektom straha, a koje nas sprječavaju u tome da živimo život kakav želimo.

,,Samopouzdanje je prvi uslov za velike poduhvate.” Samuel Johnson

Kao muslimani, naša vjera u sebe je prvenstveno vezana za pouzdanje u našeg Stvoritelja.

„…a u Allaha se pouzdajte,ako ste vjernici!“ (El-Ma’ide,23)

Kada musliman kaže da se pouzdao u Allaha i u potpunosti mu se predao, ne podrazumijeva odbacivanje uzroka, kao ni izostavljanja djela. Pouzdanje i vjera u Allaha stupa u potpunosti na snagu onda kada smo sigurno da smo uradili sve što je do nas. Za sve do čega nam je stalo  potrebno je dosta truda, vremena i pažnje. Kao što vidimo iz primjera Poslanika alejhisselam koji bi, nakon što bi osigurao sve materijalne i duhovne pretpostavke, prepuštao pitanje uspjeha i konačnog ishoda volji Gospodara.

„Ti se puzdaj u Živog, Koji ne može umrijeti!“ (El Furkan,58)

Za šta nam je potrebno samopouzdanje?

-da bismo bili ono što jesmo,

-da bismo bili dovoljno uvjereni kako bismo mogli ostvariti svoje snove i ciljeve,

-da  bismo bili neovisniji i poduktivniji,

-da bismo bili iskreni prema sebi i drugima,

-da poboljšamo međusobne odnose,

-da bismo živjeli bez straha od toga sta će ljudi reći

Kako steći samopouzdanje?

Pronalaženje većine odgovora u životu, uključujući i kako podići samopouzdanje, proizilazi iz sukobljavanja sa uzrocima. Može postojati više razloga zašto nismo izrasli u samouvjerenu osobu, a neki od njih su sljedeći:

  • Stalno poređenje s drugima,
  • Nedostatak pažnje, podrške i pohvale od strane roditelja i drugih bliskih osoba,
  • Loše okolnosti u obrazovanju,
  • Zlostavljanje, kažnjavanje ili neka trauma iz djetinjstva.

Prije svega, trebamo biti svjesni činjenice da smo svi različiti i da smo stvoreni sa vrlinama i mahanama. Međutim, dok se jedni fokusiraju na dobro kod svoje ličnosti, rad na sebi i na onome što ga čini sretnim, drugi su, pod uticajem različitih okolnosti, opterećeni onim čime su nezadovoljni kod sebe. Poželjno je primjetiti da u tome postoji velika razlika, ali i da je zajednička osobina svih uspješnih i sretnih ljudi zadovoljstvo životnim okolnostima na koje ne možemo uticati i rad na sebi.

Primjera radi, islam nam pruža mjesta za toliko različitih tipova ličnosti. Među ashabima Poslanika, bilo je učenjaka, ratnika, vođa, biznismena, farmera, strogih i zabavnih, mislilaca i sljedbenika.

Budi ono što jesi, sve dok je ono što si halal.“

Važno je odgovoriti na pitanje šta je to najgore što može da se desi ako se ne ostvari cilj, jer tako osoba sebi daje mogućnost da ne uspije, pa postaje opuštenija, što dovodi do boljeg efekta.

  1. Počnimo od naših misli: Svaki put kada sebe uhvatite da mislite o tome kako nešto ne umijete i ne možete, prisjetite se šta sve možete i u čemu ste to dobri. Čemu pridajemo važnost? Kako volimo da provodimo slobodno vrijeme? Da li je to intelektualni, fizički rad ili nam internet služi samo za „ubijanje“ vremena? To su stvari koje utiču na naše misli, zatim djela i naposljetku život.
  2. Prihvatite svoje nedostatke i radite na sebi: Svi ih imamo. Ne dozvolite da vas sputavaju, već nađite način da ih prevaziđ Pronađite neki hobi ili radite posao koji vam ide od ruke. Možda to nije nešto što je uobičajeno, ali sve dok je halal i dok vas čini srećnim dovoljan je razlog za rad na istom. Stvoreni smo sa svojom dobrom i lošom stranom. Iskoristimo ono što nam se daje. Analizirajte svoju ličnost, čitajte, učite. Sve dok budete zauzeti radeći na sebi, okolne situacije kao i drugi ljudi će imati vrlo malo uticaja na vaše raspoloženje.
  3. Doživotno učenje: Živimo u vremenu kada nam je toliko stvari na dohvat ruke, kako dobrih, tako i loših. Vodimo računa čime hranimo naše misli svakodnevno, da li su to pozitivne stvari ili ne, da li će nam koristiti ili, u najboljem slučaju, da li nam samo neće štetiti.
  4. Činite dobro. Grupa istraživača sa Harwarda je 75 godina proučavala grupu ljudi, od rođenja do duboke starosti, s ciljem otrkivanja šta to utiče na dug i zdrav život pojedinca. Došli su do zaključka da je glavni razlog dobar odnos sa najbližim ljudima. Dobro prema drugima ostavlja vedrinu i lijepo raspoloženje za sobom, pored toga što će nam obezbjediti nagradu u budućem životu. Lijep odnos sa drugima je jedna od obaveza muslimana, samim tim donosi veliko zadovoljstvo i sreću u životu. Prije nego što protumačimo druge, zapitajmo se o njihovim unutrašnjim borbama kao izvoru njihovih riječi i djela.
  5. Družite se sa boljim od sebe: Čovjek je na vjeri svoga prijatelja.“(Ahmed)
    Onaj ko teži ka dobrim i čestitim, a svjestan je da nije poput njih, ta težnja je znak da u njemu ima dobra i čestitosti. To svjetlo je potrebno jačati i razvijati. Također, loš prijatelj ne mora neminovno biti u ljudskom obliku. Sve što uljepšava grijeh i nevjerstvo, loš je drug, poput brojnih društvenih mreža, internetskih portala, televizijskih emisija, časopisa itd.

Pokušajmo u sebi i u svim bliskim osobama potražiti ono najbolje jer postoji u svima nama. Samo je potrebno tom zrnu dobra pomoći da se razvije u veliko dobro. Čuvajmo sebe time što ćemo čuvati svoje mentalno i fizičko zdravlje.

Za sebilj.net piše: Edina Hasanović