Kako biologija i Kur’an gledaju na diskriminaciju?

689
FOTO: pinterest.com
FOTO: pinterest.com

U svijetu nije novina da se različitosti marginaliziraju, to postoji hiljadama godina unazad. Čak i danas, u ovom ,,modernom” dobu, nerijetko smo svjedoci da sve što nije isto se tretira kao nepodobno i odbacuje. Koliko je taj strah od nepoznatog zaista realan pitanje je kojim se bave psiholozi, ali stvara velike probleme kada se utka u sve veći broj društvenih slojeva. Ono što nam biologija kaže jeste da je sasvim prirodno razlikovati se. Sama naša struktura DNK molekula se razlikuje u malom broju nukleotida. Cijeli naš život je kodiran u tom malom molekulu. A šta smo mi, do džinovski spojevi produkata tog molekula. U biti smo samo određeni produkti DNK materijala koji se eksprimiraju pod utjecajem sredine u kojoj egzistiraju, ako gledamo sa materijalnog aspekta. Gledamo li pak sa duhovnog aspekta, ta tijela koja nastaju ekspresijom našeg genoma su hramovi u kojima boravi naša duša tokom ovozemaljskog života.

Razlikujemo se po boji očiju, boji kose, inteligenciji, boji kože, našim interesovanjima, uvjerenjima i mnogo čemu drugom. Sve te razlike su prirodne. I one su dobre. Da li bi neko zaista htio imati svoje klonove?

Da se ljudi grupišu oko neke pozitivne ideje, oko posla, kulture sasvim je u redu. Ali nikako nije u redu kada stvaramo veštačke nomenklature ljudskog roda.

Ako se vratimo malo kroz povijest vidjet ćemo da su se svi rasistički i fašistički pokreti nastali na bazi podjele ljudskog roda na rase.

Da li je to ikad prestalo? Nikad! Šteta je što se svaka ta ideja plasirala upravo od strane ,,intelektualne elite”’. Svaka ta ideja je potekla od nekog velikog intelektualca u prošlim vremenima. Ako krenemo samo od ,,Eugenike” koju su upravo najveći intelektualci utemeljili, a koja je bila baza za stvaranje rasizma i nacionalizma koji su implicirali etnička čićenja prošloga vijeka.

Nije potrebno zdravom čovjeku da shvati da nikakva razlika ne čini nekoga boljim nad drugim. Već da je svaka razlika bogatstvo za planetu zemlju i da je svaka ta razlika upravo održava. Čak i u ovom stoljeću ćemo naići na ljude koji mrze nekoga zato što ima tamniju boju kože, govori drugim jezikom, vjeruje u nešto drugo. To je osnovno nerazumjevanje i neprihvatanje biodiverziteta. Ne možemo očekivati da osoba koja živi na sjeveru i ona koja živi u tropima imaju isti nivo melanina u koži. Apsurdno je govoriti o postojanju ljudskih rasa na bilo kom nivou. Međutim, ako zavirimo u udžbenike geografije vidjet ćemo da i danas postoji ta grozna nomenklatura gde se ljudi dijele na žute, bijele, crne. Ono što smatram neophodnim jeste hitna reforma našeg obrazovanja.

Koristiti literaturu iz koje će djeca gajiti rasistički pristup svijetu je najveći apsurd ovoga doba. Profesori i nastavnici ovih predmeta trebaju sugerirati da je biodiverzitet važan za opstanak svake, pa i naše vrste na planeti. Ako bismo svi bili bijele puti, negdje u Sahari bismo zaradili opekotine, vjerovatno i rak kože. Nijedno to odbacivanje nečega kao manje bitnog nije svojstveno prirodi. Ne morate biti dobar poznavalac biologije, dovoljno je da znate da na planeti mora postojati neka ravnoteža kako bi ona opstala, a upravo ta heterogenost održava razvnotežu. To je dovoljno da ne smatrate nikoga inferiornim niti sebe superiornim u odnosu na njega. Svako od nas ima svoju ulogu na planeti. I svako od nas je dragulj ove planete. A to nam i sama religija kaže. Ono što je posebo fascinantno u Islamu jeste taj savršeni poredak. U Islamu ne smije i ne može niko biti na margini društva. Allah dželle šanuhu nam u Kur’anu jasno kaže:

“I od Njegovih znakova je i stvaranje nebesa i Zemlje, i različitost vaših jezika i vaših boja…” (Kur’an, 30:22.)

“O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo, da bi ste se upoznali…” (Kur’an, 49:13.)

Sljedeći put kada kreneš pomisliti da si zbog svoje nacije, boje kože, imovinskog statusa bolji od nekog drugog sjeti se ovih Allahovih džele šanuhu riječi!

Sjeti se da si bio samo dvije polne ćelije koje su se spojile u jednu, iz koje je krenuo tvoj život. U Kur’anu kaže Uzvišeni: “Mi čovjeka od biti zemlje stvaramo, zatim ga kao kap sjemena na sigurno mjesto stavljamo, pa onda kap sjemena ugruškom učinimo, zatim od ugruška grudu mesa stvorimo, pa od grude mesa kosti napravimo, a onda kosti mesom zaodjenemo, i poslije ga, kao drugo stvorenje, oživimo – pa neka je uzvišen Allah, najljepši Stvoritelj!” (Kur’an, 23:12-14.)

Ovaj ajet totalno opisuje čitavu embriologiju jednog čovjeka, gdje je do tančina opisan proces od oplodnje, blastulacije, preko gastrulacije, formiranja organa do kompletnog organizma. U biti svako od nas je došao na svijet na isti način.

Kada u komšiluku ili porodici čuješ da ta djevojka ili momak nisu za tebe jer nije ,, čiste krvi”, sjeti se da je krv izgrađena iz krvne plazme i krvnih ćelija.

Svi imamo eritrocite, leukocite i trombocite. Romi nemaju drugačiju krv, u odnosu na nekog Bošnjaka ili Srbina. Ni jedan Francuz ili Nemac nisu bolji zbog svoje krvi u odnosu na nekog Somalijanca, zato što su bogatiji. Svi imamo isti sastav krvi, osim što se vrijednosti neke komponente zbog nekog faktora iz spoljašnje sredine mogu povećati ili smanjiti.

Čovjeku je dovoljno da zna činjenicu da niko nije rođen kao mrzitelj, tome su ga naučili. Niko nije rođen kao ubica, silovatelj, umjetnik, tekstopisac. To su stvari koje se ne nasljeđuju nego se u toku života stiču.

Kada naš život prestane na planeti svako tijelo razlaže ista vrsta mikroorganizama, bez obzira na različitosti koje su postojale!

Ko je religiozan mora vjerovati da smo nastali od jednog oca i jedne majke i nema pravo oholoti se i kršiti prava drugog čovjeka. Ko i nije religiozan, a bar malo poznaje nauku kako treba, neće imati osnovu da mrzi. Zato se upoznajmo, kako ne bi bilo potrebe govoriti više o diskriminaciji.

Kada vidiš da se vrši bilo kakav tip diskriminacije u tvojoj okolini ne ćuti, reaguj!

Pokušajmo razumjeti, zavoljeti, saslušati i pomoći jedni druge, jer doista smo svi prolazni, a opet bitni u ovom trenutku za svijet u kome egzistiramo.

Nikakva diskriminacija nema utemeljenje u religiji i nauci. Ako razumijemo dobro osnove te dvije komponente vidjet ćemo da ni jedna ni druga ne daju osnov za bilo kakvu marginalizaciju. Obje promovišu razlike. Jedino neznanjem i nerazumijevanjem se može donositi sud o različitom kao nepodobnom.

U različitosti je ljepota.

 

Za Sebilj.net piše: Fazila Kofrc