Dževad Karahasan, most između Istoka i Zapada

Priredila: Ajla Gusinac

541
Foto: https://www.facebook.com/DzevadKarahasanFP
Foto: https://www.facebook.com/DzevadKarahasanFP

Bosanskohercegovački književnik, dramatičar, esejist i romanopisac, Dževad Karahasan dobitnik je Geteove nagrade za književnost grada Frankfurta, za 2020. godinu. Karahasan je, kako se navodi, nagradu dobio za „djela koja se bave posredovanjem između Istoka i Zapada, između islama i kršćanstva“. Podsjećamo vas da je Karahasan 2012. godine odlikovan Geteovom medaljom.

Dževad Karahasan jedan je od najznačajnijih pisaca i filologa na našim prostorima, a i šire. Neka od njegovih najpoznatijih djela jesu i romani: Što pepeo priča, Šahrijarov prsten, Sara i Serafina i roman koji istovremeno predstavlja nit koja Karahasana povezuje sa Geteom, velikim njemačkim književnikom, čije ime ova nagrada nosi, to je roman Istočni divan. Kako Karahasan, tako je i Gete pod uticajem jednog od najpoznatijih perzijskih pjesnika, Hafiza Širazija, koji je živio u 14. vijeku, napisao svoje djelo, objavljeno pod naslovom Zapadno-istočni divan.

Nakon što je 1814. godine, kada mu je bilo 65 godina, Gete pročitao Homerov prijevod Hafizovog Divana na njemački jezik, postao je opčinjen njime. Već naredne godine, Gete počinje pjevanje svog Zapadno-istočnog divana.

Kada je riječ o Karahasanovom Istočnom divanu, to je djelo koje se sastoji iz tri cjeline. Govori o tri sufijska mistika. Prvi je Al-Mukaffa, drugi Al-Haladž i treći At-Tawhidi. Zanimljiva je igra ogledala u samom naslovu, divan je riječ koja znači skupština, razgovor ili besjeda. Usko je vezana za Istok.

Prof. dr Muhamed Dželilović, govoreći o Karahasanovom Istočnom divanu, kaže: ,,Divan u sebi nosi dah Istoka, kao što Istok podrazumijeva divan, kao oblik govora i života, već u naslovu Karahasanovog romana krije se izvjesna ogledalska igra, na kojoj konceptualno vrlo dosljedno počiva čitavo djelo. Istok se tu ogleda u divanu, a divan u Istoku.“

Karahasan svojim djelima gradi most između Istoka i Zapada, spaja naizgled nespojivo, pokazujući time svoje umijeće i širokogrudost. Upravo zbog toga je vrlo cijenjen i u zemljama njemačkog govornog područja.

Povodom dodjele Geteove nagrade Dževadu Karahasanu, gradonačelnik Frankfurta Peter Feldmann, rekao je:

,,U vremenu rastućeg nacionalizma u Evropi, ovogodišnji dobitnik nagrade Dževad Karahasan zalaže se za trajno prevladavanje granica, bilo političkih ili kulturnih. Dodjeljivanje nagrade bosanskom piscu predstavlja posvećenost našeg Frankfurta toleranciji i razumijevanju.“

,,Na ljude utiču trave i drveće, kiša i mjesečina, i to često mnogo jače nego drugi ljudi, a tih se pojava tvoj razum malo tiče. Možda će jednom mudraci poput tebe postići da me se mnogo više tiču ljudi koje ne poznajem nego stijena iznad moje kuće i grmlje iz mog vrta, ali molim Boga da ne dočekam to srećno vrijeme. Možda će se jednom ljudski svijet i uređivati prema nalozima razuma, ali će to biti dosadan i suh svijet, bez ičega od onog zbog čega vrijedi živjeti i na šta se život i ljudi sa radošću troše.” (Istočni divan)

,,Treba znati da bi se vidjelo i treba gledati da bi se znalo jer znanje otvara unutrašnje oči a unutrašnje se uče gledanju od vanjskih.”
(Šahrijarov prsten)

,,Sve dotle dok u duhu možeš obnoviti sjećanje na svijetlu kuhinju po kojoj se kreće i u kojoj govori jedna dobra žena ti nisi potpuno izgubljen, sve dotle dok znaš da negdje postoji takva kuhinja i da u njoj ima jedno mjesto za tebe ti nisi potpuno sam. I sve dok su takve kuhinje moguće tvoj svijet je stvaran i ispunjen smislom. Jesam li tada, u svijetloj kuhinji, ovako duboko i zahvalno zavolio Saru zato što je u meni obnovila sigurnost i stalnost, onda kad u svijetu ni sigurnosti ni stalnosti nije bilo ni u tragu, onda kad se činilo da za mene više naprosto nema mjesta?”(Sara i Serafina)

 Za sebilj.net priredila: Ajla Gusinac