Čuvajmo životnu sredinu!

Autor: Aldin Dreković, analitičar za zaštitu životne sredine

275
Specijalni rezervat prirode Uvac, Foto: Sadmir Hamidović
Specijalni rezervat prirode Uvac, Foto: Sadmir Hamidović

Prije nekoliko dana obilježen je svjetski dan zaštite životne sredine. Svjetski dan zaštite životne sredine utvrđen je od strane Generalne skupštine UN 1972. i održava se svake godine 5. juna, u više od 100 zemalja. Ovaj događaj predstavlja jedan od glavnih načina kroz koje organizacija UN širom svijeta razvija svijest o životnoj sredini i podstiče političku pažnju i akciju za unapređenje kvaliteta životne sredine. Tom prilikom pružaju se i veće mogućnosti za potpisivanje i ratifikovanje međunarodnih konvencija o životnoj sredini.

Svjetski dan zaštite životne sredine je globalni događaj i obilježava se na svim kontinentima. Vlade, pojedinci, nevladine organizacije, lokalne zajednice, preduzetnici i mediji organizuju različite akcije, kojima ističu svoje interesovanje za zaštitu i unapređenje životne sredine, i potrebu za promjenom mišljenja i ponašanja.

Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija kao zemlje u tranziciji na putu ka Evropskoj uniji i pored jedinstvenih prirodnih bogastava nažalost u nedovoljnoj mjeri posvećuju pažnju zaštiti životne sredine, na šta ukazuju brojni statistički podaci. Statistika životne sredine obuhvata oblasti statistike voda, otpada i opasnih hemikalija, kao i monetarne i fizičke račune životne sredine. Podaci iz ovih oblasti koriste se za izračunavanje indikatora kojima se sagledava stanje i planiraju mjere zaštite životne sredine.

U ovom procesu najbolje makar deklarativno stoji Crna Gora koja se svojim ustavom obavezala da bude Ekološka država Crna Gora. Strateški gledano, Srbija je u blagoj prednosti kada je u pitanju očuvanje životne sredine, u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, koja usled više nivoa vlasti otežano primjenjuje zakone i odredbe, vezane za zaštitu životne sredine.

Ono što ohrabruje stručnu javnost u regionu iz ove oblasti, jeste da će sve zemlje kandidati za članstvo u pregovorima sa EU imati posebno poglavlje koje se tiče samo životne sredine i poglavlje nosi broj 27.

Cilj ovog poglavlja je da se u državama na najvišem nivou uspostavi održiv sistem zaštite životne sredine, kao i značaj za uključenost ove politike u ostale politike i sektore. Na ovaj način, obezbeđuju se preduslovi za bolje zdravlje stanovništva, bolji kvalitet života građana, očuvanje prirodnih resursa i konkurentnu privredu. Istovremeno, kroz pregovore treba obezbijediti dovoljno duge prelazne periode kako bi se infrastruktura i postrojenja prilagodili zahtjevnim standardima EU.

Zemlje zapadnog Balkana koje su članice EU kroz ovo poglavlje u pregovorima morale su da ulože konkretne napore, refome i uspostave mehanizme očuvanja životne sredine u svojim područijima. A Balkan sam po sebi obiluje prirodnim bogatstvima koja ga čine jedinstvenim prirodnim ambijentom Evropskog kontinetna. Jadransko more, snježne planine, velike plovne rijeke poput Save, Dunava, Drine, samo su neki od Bogom danih prirodnih ukrasa Balkanskog poluostrva. Među njima treba pomenuti i jedinstveni prirodni prostor koji se često naziva i ,,Balkanski Sibir”, a nalazi se na teritoriji Sandžaka  i to je nadaleko čuvena Pešterska visoravan. Biser prirode i područje od izuzetnog značaja za stanište ptica, jedinstvenih biljaka, pa i čovjeka. Uredbom Vlade RS proglašeno je 2015. godine zaštićenim područjem i kategorije međunarodnog i nacionalnog odnosno izuzetnog značaja, kao Specijalni rezervat prirode „Peštersko polјe”, što predstavlja pozitvan pomak prema podizanju svijesti o očuvanju životne sredine.

Naša je dužnost kao modernog čovjeka da pazimo na životnu sredinu kako bi smo je sačuvali za generacije koje dolaze, a samim tim i sebi omugućili konforan i zdrav život, u to ime predstavljamo vam nekoliko konkretnih načina kako da doprinesete očuvanju prirode i planete Zemlje :

1. UPOTREBA VODE

Obratite pažnju o tome koliko i kako koristite vodu, jer male (možda i neznatne) stvari mogu da naprave veliku razliku. Svaki put kad perete zube zatvorite česmu, kad ste u mogućnosti perite stvari u hladnoj vodi…

2. RECIKLIRANJE

Reciklirajte. Možete pomoći u smanjenju zagađenja samo ako konzervu stavite u različitu kantu.Foto: Fondacija Sabur

Kako otkriva Agencija za zaštitu životne sredine SAD-a otkriva, kad bi firma od 7.000 zaposlenih reciklirala sav papirni otpad tokom godine, to bi bilo ekvivalentno 400 automobila manje na putevima.

3. OSTAVITE AUTOMOBIL KOD KUĆE

Kada biste samo dva puta dnevno ostavili automobil kod kuće, smanjili biste emisiju gasova staklene bašte u proseku za 720 kg godišnje.

Umjesto automobila, vozite bicikl do posla ili prošetajte (ukoliko udaljenost posla od kuće nije prevelika). Smanjićete zagađenost vazduha, sagoreti kalorije i poboljšati vaše zdravlje.

4. ENERGETSKA EFIKASNOST

Učinite vaš dom energetski efikasnijim i uštedite novac. Očisiste vazdušne filtere na klimi, tako da sistem ne mora da radi prekovremeno. Kako ne biste trošili energiju kad niste kod kuće, uzmite programski termostat. Isključite svjetlo kada niste u sobi, a uređaje koje ne koristite isključite iz struje.

5. ISKORISTITE PLASTIČNE KESE

U svetskom moru se nalazi više od pet triliona komada plastike, a u to spadaju naravno i plastične kese. Ako već koristite plastične kese, ne morate svaki put da uzimate novu u prodavnici, već iskoristite neku koju već imate.

Za sebilj.net priredio: Aldin Dreković, analitičar za zaštitu životne sredine